Bankarstvo

Dešavanja u svetu ekonomije i finansija
Tržrište kapitala...

Bankarstvo

Postod agvozden » Uto Jan 26, 2010 09:08

KRIVOTVORENJE NOVCA KAO OSNOV PRIVATNOG BANKARSTVA

Sigurno ste imali prilike da u medijima čujete izraz „bankarski proizvod“, ali niste znali šta to znači i verovatno ste se pitali kako to banka može nešto da proizvodi. Iako na prvi pogled deluje kao jeftin marketinški trik, sa ciljem da stvori iluziju kako banke stvaraju nekakvu novu vrednost (nema veze što uopšte ne plaćaju PDV kao druge firme), ovaj termin nehotice otkriva pravo stanje stvari. Banke zaista nešto proizvode, a to nešto je novac i to ne bilo koji, već tzv. žiralni, knjiški ili bezgotovinski za koji većina ljudi ni ne zna da postoji, a kamoli kako nastaje. Svaki kredit koji podrazumeva bezgotovinski transfer novca, recimo stambeni kredit, krediti za kola, potrošački krediti ili oni za „podršku“ budžetu, znajte da privatne banke same stvaraju doslovno iz vazduha. Da stvar bude gora, takav privatno emitovan novac trenutno čini skoro 2/3 likvidne dinarske mase. Bezgotovinski novac banka kreira i prilikom odobravanja gotovinskih (keš) kredita, ukoliko je gotovina koju zajmi prethodno položena na neki tekući ili sličan prolazni račun, što ću pojasniti malo kasnije.

Novac koji banke same stvaraju „potezom pera“ ili u moderno doba tipkanjem po tastaturi, je specifičan po tome što nije fizički prenosiv i ne možete ga staviti u džep, novčanik ili koferče, jer nema supstancu (predstavlja puku evidenciju ili svedočanstvo o dugu na bankovnom računu), ali je zato jednako likvidan i tražen kao da se radi o novčanicama i kovanom novcu, jer ljudi naivno veruju da sredstva koja imaju na tekućem računu predstavljaju drugi naziv za gotovinu (njen ekvivalent ili ogledalo). Međutim, ništa nije dalje od istine. U realnosti, gotovina i tekući računi predstavljaju zasebne, različite vrste novca, koje stoje rame uz rame čineći zajedno M1 agregat – likvidnu novčanu, tj. dinarsku masu. Ovaj agregat je jedini bitan, ostali imaju samo statistički značaj, ali bankari više od svega vole ovakve trikove i terminološke pometnje da bi mogli neometano nastaviti sa svojim „biznisom“, ostavljajući laike i nesigurne u ubeđenju kako su bankarstvo i ekonomija nešto mnogo komplikovano.

Da bi kreirale ovu posebnu vrstu (bezgotovinskog) novca, potpuno nepoznatu široj javnosti, komercijalnim bankama nisu potrebne nikakve štamparske prese, već samo pravo na vođenje tekućih i drugih prolaznih računa pravnim i fizičkim licima, čijom zloupotrebom postižu isti efekat – kreiraju svež, dodatni novac u vidu kredita (duga), koji, da čitava stvar bude gora, obično završava u rukama krajnjih potrošača. Prolazni računi su oni računi sa kojih se vrše tekuća plaćanja, tj. uplate i isplate u svakodnevnim transakcijama. Upravo su oni ključ za razumevanje čitave podvale, one koja bankarima omogućava da koristeći svoje diskreciono „pravo“, sami stvaraju novac iz vazduha svaki put kada zajme pare. Za bankare, stvaranje novca i davanje kredita su jedna te ista operacija, što ću detaljno objasniti u nastavku.

Postoje dve osnovne „tehnike“ kojima se banke služe kako bi kreirale (praktično krivotvorile) svež novac. Prva se zove monetizacija aktive. Sama reč aktiva ukazuje na neku imovinu ili potraživanje, ali ono što banke tretiraju kao svoju aktivu je puki ugovor o kreditu (vaš dug, tj. potpis da ćete pare vratiti u budućnosti), dok monetizacija označava ništa drugo do štampanje ili elektronsko emitovanje novca (kredita) iz vazduha. Klijent sav srećan dobije robu, dok pare obično ni ne vidi jer one „legnu“ na račun prodavca, a ni na kraj pameti mu nije da je upravo njegov potpis kreirao do tad nepostojeći novac koji se svakodnevno i mimo znanja javnosti pušta u opticaj kroz potrošnju što konstantno generiše inflaciju.

Ono što banke rade je suštinski identično štampanju novca od strane Centralne banke, samo što umesto državnih obveznica koje tada potpisuje Vlada (kao svedočanstvo o dugu), komercijalne banke kao „pokriće“ uzimaju ugovor o kreditu zaključen između nje i klijenta i što Centralna banka može emitovati novčanice i kovani novac, dok obične banke stvaraju isključivo bezgotovinski novac na tekućim i drugim prolaznim računima. U oba slučaja ceh ove gigantske prevare plaćaju privreda i stanovništvo. U slučaju kada državu zadužuje korumpirana Vlada kao agent bankara, račun se ispostavi i utera kroz poreze. Kada kredite uzimaju direktno fizička i pravna lica, reket se ubira kroz kamate na privatno emitovan, krivotvoren novac.

Drugi način je tzv. multiplikacija depozita koja se često poistovećuje sa frakcionim bankarstvom. Međutim, frakciono bankarstvo kao termin jednostavno znači da je privatnim bankama dopušteno da same stvaraju bezgotovinski novac i da su u obavezi da drže izvesnu minimalnu rezervu u vidu novčanica i kovanog novca u odnosu na onaj koji same kreiraju, tj. krivotvore na bankovnim računima. Ovo je bitno, jer javnost i posledično klijenti banke misle da su to jedine vrste novca u opticaju, te kada dođu na šalter logično očekuju da budu isplaćeni ovakvim opipljivim novcem – kešom. Po uzoru na ono što su nekada radili zlatari krivotvoreći banknote, današnje banke iskustveno znaju koliko novčanica i kovanog novca moraju imati u rezervi da bi pred klijentima održale iluziju o likvidnosti. Ovo varira od zemlje do zemlje, zavisno od toga koliko se u jednom društvu koristi gotovina. Ako omanu u proceni, onda se međusobno ispomažu, pa jedna drugoj zajme gotovinu, što ne biste očekivali od onih koji su (kobajage) konkurenti. Ako ni to nije dovoljno, u pomoć može da im priskoči Centralna banka kao neka vrsta „poslednjeg utočišta“, jer samo ona ima mogućnost da štampa keš novac.

Kako u praksi funkcioniše ova „multiplikacija depozita“? Bilo kakva gotovinska uplata na vaš tekući račun ima za rezultat da banka sada poseduje fizičku gotovinu, plus u isto vreme se stanje na računu povećalo za recimo 1000 dinara kolika je bila uplata. E sad, iako te pare nisu oročene, banka uzima sebi za pravo da ih zajmi nekom drugom klijentu, ali pritom „zaboravi“ da izbriše stanje na vašem tekućem računu. Ne samo što je otuđila pare koje nije smela, ona u isto vreme radi nešto mnogo gore, efektivno kreira dupli ili dodatni novac zavisno od visine rezerve koju primenjuje. Da bi prikrila jedno kriminalno delo i prevaru, ona poseže za drugim. Ako je rezerva npr. 10%, banka zajmi 900 dinara u kešu, plus ostavlja nepromenjeno, tj. lažno stanje na tekućem računu za koji je ta gotovina inicijalno bila vezana. Znači, čim takne takvu gotovinu (bez obzira na iznos), banka automatski krivotvori i stvara žiralni novac, što proizilazi iz same prirode tekućih i drugih prolaznih računa.

Kod oročenih računa gde su sredstva imobilisana, takoreći umrtvljena i van opticaja, tako nešto nije moguće, pa ni ovi računi nisu toliko interesantni bankarima, jer ne dozvoljavaju takve vrste zloupotreba. Dakle, kao i u slučaju monetizacije aktive i ovde banka kreira svež bezgotovinski novac „iz ničega“, s tom razlikom što sada pretvara gotovinsku uplatu svog klijenta u bezgotovinska sredstva plaćanja, tako što njegov keš zajmi nekom drugom klijentu, a stanje na tekućem računu ostavlja nepromenjenim. Kada takva gotovina posle uđe u opticaj i promeni ko zna koliko ruku, pa opet završi u toj ili nekoj drugoj banci, ceo postupak se ponavlja, a novčana masa u opticaju raste. Za banku je samo bitno da ima dovoljno keša da isplati tekuće klijente, tj. one koji trenutno imaju potrebu za gotovinom, što banke iskustveno znaju, tj. procenjuju. Sve druge klijente, kada bi istovremeno nagrnuli na šaltere zahtevajući keš novac, banka ne bi mogla isplatiti sve i da hoće. Ali to se krije od javnosti, te se zato i kaže da se bankarski sistem bazira „na poverenju“.

Pošto se sa njih vrše bezgotovinska plaćanja, bankarski tekući računi se u praksi ponašaju isto kao i opipljivi novac, tj. keš. Nikakve razlike sa aspekta likvidnosti tu nema. I jedno i drugo predstavlja medijum razmene, nešto oko čega se svi drugi „kolju“ i bore da bi razmenili svoju robu i usluge, dok bankari za to vreme krivotvore pare i sve mirno posmatraju, gledajući kako se reka novca u vidu kamate sliva svakog časa. Ili ako se ne sliva, jer su ti isti bankari sve živo zadužili, pa zatim obustavili ili pooštrili uslove kreditiranja namerno izazivajući nelikvidnost u društvu, onda banka ima pravo da vam zapleni imovinu. Pošteno, jel da? Na sajtu tzv. Narodne banke, u odeljku novčani agregati, možete videti da ovakav žiralni (privatno emitovan ili krivotvoren) novac čini glavninu likvidne dinarske mase, oko 65%. Da bi malo zamazali oči neupućenoj javnosti, bankari koriste izraz transferabilni depoziti, što je samo drugi naziv za prolazne račune.

Inače, postoji čitav niz termina koji bankari koriste kao paravan za svoje tajne i nelegalne aktivnosti. Kreiranje „depozita“ je jedan od njih. Depozit se ne kreira, to je oksimoron. Depozit može samo da se položi u banku od strane njenih klijenata. Ono što banka kreira je bezgotovinski novac na način kako je u tekstu opisano i koji se koristi kao svojevrsno oružje za porobljavanje bilo kog društva koje to dozvoli. Obzirom na količinu nesvesti, „zdravo za gotovo“ pristupa, neverovatne korupcije u medijima i obrazovnom sistemu, nije ni čudo što tako nešto prolazi već decenijama, a ponegde i vekovima. Metod je toliko efikasan i izrabljivački, da nijedna okupaciona vojska ne može ni da mu „primiriše“. Nadajmo se da će upotreba interneta i širenje informacija promeniti ovakvo stanje i osvestiti ljude. Najvažnije je dijagnostikovati problem, jer kako se boriti, ako ne znaš prvo ko ti je neprijatelj i kakvim prljavim trikovima i lažima se služi?

Šta je rešenje za izlazak iz ovakve situacije jednom za svagda? Srbiji je preko potrebna monetarna reforma i uspostavljanje javne kontrole nad emisijom novca. Ovaj proces je danas pod apsolutnom kontrolom stranih privatnih banaka, koje u stvarnosti rukovode i Narodnom bankom. Guverner je tu samo marioneta, čovek zadužen da glumi pred kamerama i sprovodi tuđe naloge. Monetarna reforma dakle podrazumeva sticanje kontrole nad Centralnom bankom koja bi zajmila svež novac čitavom privatnom sektoru, za šta bi direktno odgovarala izabranoj Vladi. Sve to uz vrlo blage kamate kao vid obezbeđenja i podsticaja da se pare upotrebe u produktivne svrhe, pri čemu bi se ovako generisani prihodi koristili umesto poreza za popunu budžeta. Plus toga emitovala bi nekreditni novac za podršku državnim preduzećima i za javne projekte tipa: putevi, mostovi, škole, bolnice, stambeni objekti, vodovod, kanalizacija, odlaganje i reciklaža otpada, hidroelektrane, alternativni izvori energije, sistemi za navodnjavanje i sl. Uporedo sa tim, uvodi se 100% obavezna rezerva na depozite po viđenju (prolazne račune), što stavlja tačku na praksu krivotvorenja novca. Privatne banke bi tada počele da rade ono što ljudi naivno veruju da sada rade – zajme postojeći novac, tj. štednju. Konkretno, za prikupljenu štednju banke bi izdavale certifikate o depozitu različite ročnosti i u skladu sa tim odobravale kredite. Sve mimo toga bi značilo trajno oduzimanje dozvole za rad i povlačenje krivične odgovornosti.

Najbolje od svega jeste što je ovakav sistem veoma lak za kontrolisanje, jer postoje jasni pokazatelji da li stvari teku u pravom smeru. U njemu je inflacija kao sistemska pojava nemoguća i tu nema vrdanja od strane monetarnih vlasti. Zaposlenost brzo raste do nivoa pune uposlenosti privrede u roku od najviše par godina, s tim da prvi efekti moraju biti jasno vidljivi u toku nekoliko meseci. Troškovi života drastično opadaju praćeni smanjenjem ili potpunim ukidanjem poreza, standard raste munjevito. U društvu vlada blagostanje primereno znanju, inovacijama i prirodnim resursima kojima je Srbija hvala Bogu prebogata. Nikad više robovi uzurpatorima i parazitima koji društvu zajme njegov sopstveni novac ili ga još gore ne zajme, čime parališu privredu koja propada i davi se u nelikvidnosti, ni kriva ni dužna.

Čitava mudrost oko novca i monetarnih finansija se može sažeti u 3 osnovna principa i to bi svako trebao naučiti kao tablicu množenja, jer onda niko neće moći da vam prodaje maglu:

1. Novac je apstraktno javno dobro, stvar dogovora i zakona. Što manje supstance ima u sebi, tim je više novac. Zato je papirni odličan, a žiralni ili bezgotovinski još bolji. Sam po sebi novac nije vrednost ni bogatstvo, već samo služi da olakša razmenu robe i usluga, tj. pravih vrednosti koje se proizvode u jednom društvu, što bi inače moralo da se radi prostom trampom.

2. Ali novac sme da emituje isključivo država, tj. ovlašćena javna ustanova i državne banke čija dobit ide u budžet, a ne privatnici kao što je danas slučaj, jer onda imamo na delu kriminal i prevaru epskih proporcija sa katastrofalnim posledicama po društvo i ekonomiju.

3. I najzad, pare se emituju u produktivne svrhe, uključujući javne projekte i gradnju infrastrukture, što čuva kupovnu moć novca i ujedno podmazuje privredni mehanizam i celokupnu razmenu.

Ako nekom još uvek nije jasno šta se dešava u zemlji Srbiji (a bogami i šire), zamislite da u vašoj kući ili stanu imate skrivenu štampariju novca i da takve krivotvorene pare zajmite uz kamatu drugim ljudima ili preduzećima koji ni ne slute odakle vam novac. Današnje privatne banke rade upravo to, samo što se sve odvija preko bankovnih računa koji predstavljaju zasebnu vrstu (bezgotovinskog) novca iliti sredstva razmene. Ne treba biti posebno pametan pa shvatiti koliku moć, kontrolu nad privrednim tokovima i materijalnu korist to donosi njihovim vlasnicima, a koliko sve druge stavlja u podređen, gotovo robovski položaj. Emitovanje novca je nekada bila carska privilegija, jer je to bio (i ostao) dokaz vrhovne moći i suvereniteta. Dok nam danas bestidno podmeću priču o demokratiji, ta moć se nalazi u rukama stranih privatnih bankara koji se polomiše od brige za boljitak jedne Srbije, Grčke, Mađarske, Litvanije, Islanda… lista je predugačka.

Današnji novčani sistem je kao protočni bojler u koji se na jednom kraju sipaju krediti kreirani iz vazduha, dok na drugom oni nestaju iz opticaja (poništavaju se) svakom otplatom rate, a šapu na ventilu drže privatni bankari kojima plaćamo kamate i indirektno poreze. Kada sve živo zaduže, onda zavrnu slavinu optužujući privredu koja puca pod teretom dugova da je problem u njoj, dok na sve strane plene imovinu i otpuštaju radnike. Vlastima i raznim “ekspertima” sa TV ekrana ne pada na pamet da o ovome govore, jer su na ovaj ili onaj način namireni. Isto važi i za profesore ekonomije od kojih su mnogi članovi po nekoliko upravnih odbora ili postavljeni na čelo raznih vladinih agencija i ustanova. Od takvih ne treba očekivati da progovore ili učine nešto za opšte dobro. Zato, uzmite se u pamet i dodatno istražite ako vam nešto nije jasno. Razgovarajte sa prijateljima i poznanicima i širite ove informacije. Ne strahujte da niste dovoljno stručni da govorite o ovim stvarima, jer to je samo paravan iza koga se kriju vlast i samozvani stručnjaci koji su nam uništili ekonomiju i predali zemlju u ruke privatnim “bankarima” i zelenašima.



Korisna literatura i linkovi:

1) „Modern Money Mechanics“ u izdanju američkih Federalnih rezervi, strana 3, podnaslov „Who Creates Money?” gde privatni bankari sasvim otvoreno i drsko priznaju ne samo kako krivotvore novac, već i odakle ta praksa potiče. http://www.bibliotecapleyades.net/archi ... hanics.pdf

2) „Novac i bankarstvo“, prof. dr. Jovo Jednak, strana 40-42, gde čovek mrtav-ladan iznosi i „objašnjava“ kako banke same stvaraju novac koji zajme, bez ikakvog upozorenja da time smeju da se bave samo državne banke čija dobit odlazi u budžet, a ni pod razno privatnici (banke, firme ili pojedinci svejedno) http://www.vps.ns.ac.yu/nastavnici/Materijal/mat310.ppt

3) Udžbenik „Finansije“ iz 1996. u izdanju Financing Centra, na 2. godini fakulteta u Subotici, glavni i odgovorni urednik prof. dr. Vojin Bjelica, inače i sam bankar, gde se na strani 62, u podnaslovu „Stvaranje i poništavanje novca“ doslovce kaže: „Kreditna aktivnost banaka omogućuje da banka stvara novac na taj način što monetizuje svoju aktivu. Najčešći i najtipičniji slučaj kreiranja novca je kada banka odobrava kredit nekom od svojih komintenata.“ I još dodaje: „Sa gledišta funkcije kreiranja novca, nije bitno da li se kredit odobrava u knjigama ili u gotovom“. (Ma jeste profesore, samo ste zaboravili jednu “sitnicu” – da to smeju da rade samo državne banke, jer u suprotnom na delu imamo prikriveno izrabljivanje i kontrolu društva.)

4) Za poznavaoce engleskog jezika izuzetno poučna knjiga “Web of Debt” - http://www.webofdebt.com/
OTPOR DO POBEDE!!!
Korisnikov avatar
agvozden
Administrator
 
Postovi: 1387
Pridružio se: Pet Jul 21, 2006 07:08
Lokacija: Beograd, Srbija

Re: Bankarstvo

Postod Angelina » Sub Mar 13, 2010 09:49

Izvor?
Korisnikov avatar
Angelina
Moderator
 
Postovi: 250
Pridružio se: Čet Sep 04, 2008 06:15

Izgradimo Nove Mostove Preko Rijeka Razočaranja

Postod alternative » Pon Mar 15, 2010 02:40

Danas smo tehnički sposobni realizirati najveći san čovječanstva, ispuniti potrebe svih stanovnika ovog planeta, a zadatak prepustiti mašinama i strojevima koje smo upravo zbog toga i stvorili, da rade i proizvode umjesto nas ljudi.
Iako novca ima svuda oko nas u doista nevjerovatnim količinama, za ovaj povijesni korak ljudske civilizacije, međutim nedostaje nam baš novca.
Istražujemo svemir, spremamo se poslati ljudske posade na druge planete, kako je moguće da na vrhuncu evolucije naše vrste nismo u mogućnosti ni izbliza u potpunosti shvatiti razloge zbog kojih postojimo i mi sami i monetarni sustav?

Easy Rider, 1969 godina. Dennis Hopper, Peter Fonda i Jack Nicholson. Kontra-tendencije i želja za bjekstvom i slobodom od bolesnog građanskog društva. Priroda, noć, parkirani motori, vatra i dijalog između bajkera: "Ovo je nekada bila vraški dobra zemlja. Ne razumijem što se to događa. Čovječe, svi su se usrali, to se dogodilo... ne možemo ući ni u drugorazredni hotel... mislim, drugorazredni motel, kužiš, ljudi bi nam prerezali vratove koliko su uplašeni. Ne boje se oni tebe, već onoga što predstavljaš. Čovječe, mi za njih predstavljamo samo neke tipove kojima je potrebno šišanje. O ne, ne, ne, ono što im ti predstavljaš je sloboda. Pa što je loše sa slobodom, u njoj i je bit svega? O da, u pravu si, sloboda je poanta svega, točno o tome se radi, ali pričati o slobodi i biti slobodan su dvije različite stvari, jako je teško biti slobodan kada te kupuju i prodaju na tržištu, i nemoj im nikada reći da nisu slobodni jer će se potruditi i ubiti te da bi ti dokazali da jesu; o, da, oni će ti pričati i pričati o individualnoj slobodi, ali kada vide slobodnu individuu, to će ih uplašiti. Pa, ne vidim da bježe. Ne, to ih čini opasnima".



Slika


U ranim 1990-im godinama, u svijetu je postojalo otprilike 300 komplementarnih valuta, danas ih ima preko pet tisuća.
Iako su rijetki u to vjerovali, braća Wright su početkom 20 stoljeća svima dokazali da čovjek ipak može letjeti, danas znamo da su i alternativne valute moguće.

Alternativnim novcem možemo izgraditi mostove između pojedinaca, poduzeća, država i njihovih neispunjenih potreba i objektiva kojih zbilja ima i previše.

Neka povijest zabilježi ovaj period kao razdoblje u kojem je konačno pobijedio zajednički zdrav razum. Neka vjetar vremena u kamen ukleše da su muškarci i žene početkom 21 stoljeća preskočili sve prepreke i pobijedili sve čovjekove neprijatelje pretvarajući ljudsku civilizaciju u katalizator veličanstvenosti, podstičući preokret paradigme čime je započela nova dimenzija ljudskog postojanja.

Više:


.
alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Re: Bankarstvo

Postod alternative » Pon Mar 29, 2010 10:47

Čovjek se uvijek nečemu nada, no ako ne poradi malo na onome čemu se nada, od nade slaba vajda...

Slika

Tehnologija je veoma smanjila potrebu za ljudskom radnom snagom, uskoro će samo 2 ili 3% ljudi od ukupne svjetske populacije biti u stanju proizvesti sve što nam treba na planeti. Što će raditi preostali dio čovječanstva u svijetu u kojem je sve samo novac? O zajedničkoj budućnosti bi trebali zajednički odlučiti:



.
alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Jedinstvena Tržnica Proizvoda I Usluga U Galaksiji

Postod alternative » Pon Avg 02, 2010 10:18

alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Koja Je Osnovna Svrha Volontiranja Za Civilno Društvo?

Postod alternative » Pon Nov 22, 2010 12:28

Najnovija objava u nizu nezaobilaznih sadržaja kad su u pitanju

Iako se o civilnom društvu u ovim modernim vremenima zaista mnogo govori, priča o "civilnom društvu" je do krajnje mjere nerazumljiva.

Gotovo je nemoguće ovih dana voditi razgovor o svijetu, nacijama, politici i demokraciji, a ne spomenuti čarobnu riječ "civilno društvo"; stoga bi neko mogao pomisliti da ljudi točno znaju na što misle kad upotrebljavaju ovaj termin i zašto je on toliko važan. Nažalost, jasnoća i jednostavnost su u raspravi o civilnom društvu odsutni; nedostatak preciznosti u definiranju prijeti potopom ovog koncepta plimom zbunjoze i kritika.

Ovisno o tome koja vam se verzija više sviđa, "civilno društvo" za one koji to vole vruće može značiti presudno smanjenje uloge politike u društvu kroz širenje slobodnog tržišta i osobnih sloboda; ili nešto drugo u potpunosti suprotno tome; alternativu autoritarnoj državi ili na primjer alternativu tiraniji slobodnog tržišta. Za one pak koji to vole umjereno, "civilno društvo" bi mogla biti nedostajuća karika u lancu vlast - društvo - demokracija, za neke se pod "civilnim društvom" podrazumijeva miješana juha društvenih nauka... Ako se nešto ne može objasniti, onda je to najlakše strpati u civilno društvo.

Da li je civilno društvo konzerva napunjena skupinama definiranim kao demokratske, građanske i civilizirane, ili je to dom za sve vrste udruga, uključujući i one seljačke ili necivilizirane?

Može li se civilno društvo graditi kroz tuđu financijsku pomoć i intervencije, ili je ono samo još jedna imperijalna fantazija? Što bi trebalo učiniti s konceptom koji izgleda toliko nesiguran sam u sebe da su definicije srodne popisu psihičkih poremećaja? Ili su na kraju krajeva ova pitanja bitna samo za usku grupu znanstvenika koji njihovim proučavanjem zarađuju za goli život?

Kad ideja može značiti toliko puno toga, onda ona vjerovatno ne znači ništa - i to bi se moglo izvesti kao logičan zaključak.

Izgleda da je s obzirom na veliki broj različitih pogleda u ponudi nemoguće postići konsenzus, ali to se ne odnosi i na jasnoću. Veća jasnoća i bolje razumijevanje bi mogli poslužiti ne samo kao odskočna daska za plodnije razgovore o obećanjima i potencijalu civilnog društva kao temelja za bolje sutra, već i za razotkrivanje političkih slogana koji služe kao sklonište za doktrine, dogme i ideologije.

To što civilno društvo različitim ljudima znači različite stvari nam može pomoći u napredovanju prema boljoj budućnosti za sve jer lakše možemo zaobići lažne iluzije i podmukla razmišljanja.

Izvorno značenje građanskog društva je ono u kojem se civilno društvo tumači kao neka vrsta društva koje se identificira određenim idealima. Primarni cilj civilnog društva je bolje društvo.

Međutim, ako dobro društvo zahtijeva koordinirano djelovanje između različitih grupacija koje naginju u istom smjeru, kako onda to društvo odlučuje kojim smjerom treba poći budući da je puteva isto koliko i grupacija - bezbroj... Kako se dolazi do kolektivnih izbora koji trebaju predstavljati učinkovite načine i sredstva za ostvarenje primarnog cilja?

U viziji dobrog društva, kako postići ciljeve se malo spominje, a i u rijetkim prilikama u kojima do toga dođe, govornicu uvijek obavije magla.

Ne želeći pri tome umanjiti njihove zasluge, za maglu je najzaslužiji svijet dobrovoljnog rada - okosnica civilnog društva.

Evo dakle i ključnog pitanja za "bosanski lonac" teorije i prakse civilnog društva: koja je osnovna svrha volontiranja za civilno društvo?

Raspršivanje magle:

.
alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Život Je Brak S Poslom I Razvod Od Sveg Ostalog

Postod alternative » Sre Jan 26, 2011 02:05

Sredinom siječnja, istovremeno je u 60 zemalja održana premijera novog Zeigeista. Autor Peter Joseph u ovom trećem dijelu ističe potrebu tranzicije iz aktualne monetarne socio-ekonomske paradigme u kojoj su zaglavile sve države svijeta. Ako ga još niste već pogledali, ovaj dugometražni dokumentarni film je već dostupan on-line: .

Onome tko se o tome usudio pisati prije samo nekoliko godina, odmah je prišivan kompliment paranoičnog luđaka. Danas se međutim, silom očiglednih prilika, često priča o velikoj zavjeri guranja prema centraliziranom kontrolnom sustavu jedne svjetske vlade. Pokretačka snaga koja stoji iza tog dnevnog reda su organizacije Bilderberg, Trilateralna komisija i Vijeće za vanjske odnose; diktiraju ponašanje političara i brokera. 20 siječnja je u famoznom magazinu The Economist objavljen članak pod naslovom "The world's water-coolers" u kojem se govori o ovoj strukturi moći, ne kao o teoriji zavjere već se jednostavno potvrđuje da ta kozmopolitska elita postoji, i da na sastancima u ekskluzivnim klubovima radi na stvaranju svijeta u kojem super-klasa želi živjeti.

Očito, The Economist je idealno mjesto za šminkanje zavjera budući da je urednik redoviti posjetitelj godišnjih konferencija Grupe Bilderberg, kako se priznaje i čime se diči u prvim redovima teksta. U članku se na ironičan način Bilderberg opisuje kao "zavjera zla usmjerena prema svjetskoj dominaciji", a na kraju potvrđuje da ta grupacija stvarno upravlja zbivanjima u svijetu. Također, postojanje elitnog međunarodnog konglomerata se ne osuđuje već podržava. Greške se svima događaju, i super-klasa ponekad može zatajiti... neki internacionalni bankari su je iznenadili i opljačkali sustav dok je dremuckala; tako se čitatelji pokušavaju uvjeriti da je prisutnost globalne financijske elite spasila svijet od financijskog kolapsa, od sad na dalje svi možemo mirno spavati.

Život je danas brak s poslom i razvod od sveg ostalog, uključujući i zdrav razum. Razvod od svih ostalih, temelj je postojanja "slobodnog tržišta" o kojem je iluzija razbijena tijekom aktualne financijske krize što još uvijek devastira površinu zemaljske kugle.

Nekoliko posljednjih mjeseci mi u glavi odjekuje zvonjava, zvuk koji me ne podsjeća da na nešto trebam obratiti pozornost, već pravi pravcati alarm da petama treba dati vjetra i pobjeći iz ovog svijeta. Radi se o znaku da se mentalno treba početi orijentirati prema življenju izvan granica zatvorenih okvira suludog sustava.

25-01-2011, Jupiter Projekt - Online Magazin:
alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Alternativna Valuta Eko-Zajednice Damanhur

Postod alternative » Čet Feb 24, 2011 12:58

Eko-zajednica Damanhur se nalazi u talijanskoj regiji Piemonte, cirka pedesetak kilometara sjeverno od Torina.

Ova eko-zajednica je posebna po tome što ima sve karakteristike jedne suverene države: svoj ustav, svoju centralnu banku i svoju valutu.

Upotreba vlastite valute, one alternativnog tipa, za eko-zajednicu Damanhur predstavlja monetarnu suverenost kroz koju umjesto banaka, stanovnici samostalno usmjeravaju razvoj gospodarstva svoje zajednice.




Slika
alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Put Prema Slobodi I Prosperitetu - Alternativne Valute

Postod alternative » Uto Nov 15, 2011 12:28

Slika

Udruga Crom Alternativna Razmjena
Viška 14, 52100 Pula, Hrvatska
association[at]cromalternativemoney.org

Priopćenje Za Medije I Javnost

Ponedjeljak, 14 Prosinac 2011

ZA IZRAVNU DISTRIBUCIJU



Dizajniran po načelu 'Slobodne Valute - Slobodna Tržišta - Slobodni Ljudi - Slobodni Planet', 13 studenog 2011 otvoren je Sustav Alternativne Valute Crom - po mnogo čemu jedinstvena kombinacija društvene mreže i platnog sustava.


Za razliku od one staromodne ekonomije u kojoj nije bio zadovoljan, čovjek u ovoj modernoj ekonomiji nije sretan. Ni jedna ni druga mu nisu uspjele pružiti ono što mu treba. Što su veći progres i broj sve dostupnijih želja, to je taj isti čovjek sve usamljeniji i depresivniji.

Motive koji su u zadnje vrijeme doveli do osnivanja revolucionarnih pokreta "Indignados" i "Okupirajmo Wall Street", te mnogih sličnih oblika pružanja otpora nemilosrdnim bankarsko-političkim nasrtajima na sve ono što predstavlja ljudsko dostojanstvo; vjerojatno je najbolje definirati kao činjenicu da je narodu svega više puna kapa, ljudima je prekipjelo. Oni više ne žele živjeti i podizati svoju djecu u mizernom ambijentu obmane, nepravde, neimaštine, mržnje i rata - svijetu nad kojim dominira cinični smješak nekolicine financijskih svemoćnika.

Nažalost, kvalitetan ljudski život nije pitanje dostupnosti postojećih resursa već pitanje dostupnosti novca. Centralizirana moć i centralizirani novac ne mogu jedno bez drugoga, pa na obostranu korist funkcioniraju kroz simbiozu - s ambijentom u kojem postoje imaju upostavljen parazitski odnos, iz njega crpe neophodnu životnu energiju. "Svi smo robovi novcu" - nije samo famozna izreka, to je i nepobitna istina; novac naime već iz samog tiskarskog stroja izlazi u obliku kamatonosnog duga prema njegovom izdavatelju. Nedavno, na Svjetski dan štednje, Giulio Tremonti - talijanski ministar gospodarstva i financija, jasno je dao do znanja što predstavlja sveukupna novčana ponuda u globalnom optjecaju: "Kredit potječe iz latinskog izraza 'credere', što u prijevodu znači 'vjerovati', stoga u ime zajedničkog dobra, moramo vjerovati"!

Kristalno je dakle jasno da kredit prestaje postojati kad ponestane vjere. Još u kolovozu 2007, na Bloombergu je objavljen sljedeći sadržaj: "U stvarnosti, cijelo tržište je u bankrotu". "Pa u čemu je onda kvaka", upitao se Mr. Bean!?! Kao što fiat novac (latinski - neka tako bude) nema nikakvu dodirnu točku s materijalnom stvarnošću, tako je i povjerenje kroz diktaturu ignorancije i neznanja skroz na skroz izgubilo svaku vezu s kritičkim razmišljanjem - današnje povjerenje je crno na bijelo ucjena "radi ili krepaj" kojoj robuje 7 milijardi ljudi.

U tekućoj ekonomskoj Pinokijadi, jedni ljudi luđačkim ritmom proizvode što više besmislenosti, a drugi još zastrašujućim ritmom rade da bi taj isti škart mogli kupiti. Ako čovječanstvo - toliko žedno sreće i blagostanja, ne želi propustiti ovu unikatnu povijesnu priliku za transformaciju Globalnog Zatvora u Slobodni Planet, onda mora biti spremno suočiti se s dva sudbonosna koraka.

Aktualni sustav je zaražen korupcijom do te mjere da je ulagati trud u njegovo ozdravljenje uzaludno. Prošle godine se poznati nogometaš Eric Cantona obratio svim ljudima svijeta s porukom da je banka uzročnik zloćudnog ekonomskog tumora koji nas razjeda. Naglasio je da spasonosni lijek nisu ni oružane revolucije, ni krvave demonstracije, ni mirni prosvjedi. Kao najjednostavnije i jedino efikasno rješenje, pozvao je na prestanak sudjelovanja u sustavu.

Drugi korak od vitalnog značaja je novi monetarni sustav, na čijim temeljima lokalne zajednice kao sastavni dijelovi globalnog organizma trebaju izgraditi zdrave društvene i ekonomske, unutrašnje i vanjske odnose.

Baziran na načelu "Slobodne Valute - Slobodna Tržišta - Slobodni Ljudi - Slobodni Planet", od 13 studenog 2011 godine, je postao neporeciva stvarnost pristupačna svakom čovjeku, u bilo kojoj zemlji. Riječ je o kombinaciji , kroz koju se u tranziciji prema boljem sutra, na jedinstven način - drukčiji od svih ostalih postojećih alternativa - pristupilo neizostavnoj potrebi za decentralizacijom novca: Ljudi širom planete na ovom mjestu mogu poslovati i trgovati čime god žele, kroz koje god platno sredstvo ih je volja. Upravo tako, dopustiti svakome da za novac prihvaća ono što je po njegovom vlastitom izboru najbolja vrsta novca - na primjer zlato, hrana, Crom, mlijeko ili struja - ima li boljeg načina za decentralizaciju novca od ovog?

Baš kao što čovjek ne može bez srca, bubrega, jetre ili pluća; tako je i Crom dizajniran kao mreža lokalnih društveno-ekonomskih mreža. Isto kao i u transportu crvenih krvnih zrnaca, kamate se ne naplaćuju niti pri distribuciji ove alternativne valute. Količina zraka koju čovjek diše odgovara kapacitetu njegovih pluća, a monetarna politika ovog novčanog sustava je da količina novca unutar njega odgovara količini proizvoda i usluga u optjecaju - upravo zbog toga Crom kao alternativna valuta ima pokriće od 100%.

Ti, indijski farmeru! Ti, američki trgovče! Ti, kineski mehaničaru! Ti, ruska stjuardeso! Ti, afrički ribaru! I ti, nezaposlena europska mlada djevojko! Ne dopustite si da vas netko kroz Twitter uvjeri da je Crom običan jeftini reklamni trik, i ne čekajte nekoga tko će vas kroz Facebook ubijediti da je ovo lutrija u kojoj svi pobjeđuju! Istražite svojom glavom može li ovo mjesto postati škola u kojoj ćemo klince, za razliku od njihovih roditelja odgojenih na zakonu bratoubilačke tržišne kompeticije, početi učiti da svoje najbliže iz susjednih klupa ne moraju smatrati protivnicima koje što prije treba eliminirati. Provjerite sami može li ova postati lansirna rampa s koje će nova kooperativna ekonomija umjesto potreba profita početi ostvarivati potrebe čovjeka.


Slika


Reprodukcija ovog materijala nije ograničena nikakvim oblicima licenci i autorskih prava. Svi oni koji ne žele više biti dio problema - ljudi, tvrtke i institucije - svi oni koji žele postati dio solucije; pozivaju se na širenje ove korisne informacije putem Interneta, medija, i na bilo koji druge pismene, usmene, i vizualne načine.
alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Zašto Financijski Brodolom? Probajmo Valutu Crom!

Postod alternative » Sub Nov 26, 2011 01:00

Izgleda kao da je ljudska vrsta u globalu u stvari samo gomila lijenih stvorenja čija je jedina kreativna sposobnost trošiti više od svoje kupovne moći, sada skroz na skroz izgubljena u potrazi za finacijskim sredstvima kojima platiti nedavno dospjele račune. Nije li tako? Ili je u pitanju nešto sasvim drugo, nešto što prevazilazeći granice čovjekove moći razumijevanja prkosi zdravoj pameti? Koliko je još onih do kojih nije doprijela informativna vibracija da je svjetski monetarni sustav osnovni uzrok društvenog stresa koji nas trenutno rastura? Otprilike isto onako kao što obični ljudi u pokušajima isplaćivanja starih kreditnih obveza podižu nove zajmove, tako se i nacionalne vlade diljem svijeta koprcaju u lancima dužničkog ropstva u koje su ih odjenule velike međunarodne banke.

Krizna su ovo i teška vremena u kojima se vuku ključni potezi za ljudsku civilizaciju, i usporedo odigravaju božanstveno apsurdne smijurije u kojima su glavni akteri s jedne strane oni kojima je kao i uvijek suđeno podnijeti najveće žrtve, a s druge oni koji itekako dobro znaju u službi čijih interesa djeluju. Nekoliko hiljada godina se nesmanjenom žestinom propagira upotreba nenaplativog vječnog duga. Na službenom se horizontu ne nazire niti jedna druga vrsta rješenja za aktualnu globalnu dužničku krizu osim novih zaduženja i još novijih kamata - kakve li kontroverzije!

Tijekom perioda između 2007 i 2010 godine, Federal Reserve - središnja banka Sjedinjenih Američkih Država, je pomno skriveno od očiju javnosti kroz hitno kreditiranje financijskim institucijama širom globusa poklonila više od 16 trilijuna dolara. Skoro 50% od tog iznosa su primile 4 kraljice američke bankarske industrije: Citigroup, Merrill Lynch, Morgan Stanley i Bank of America. Tržišna kapitalizacija u Sjedinjenim Državama se u julu mjesecu 2010 godine vrtila oko brojke od 15 trilijuna dolara, a polovica tog novca je u krvotok SAD-a ubrizgana injekcijama Federalnih Rezervi. U koordiniranoj intervenciji političara sa svih kontinenata za oživljavanje poginulih banaka i njihovog urušavajućeg imperija financijskih derivata, u redovima odgovornih za društveni život gotovo da i nema onih koji recitacijom teksta nadrealističke komedije svjesno ili nesvjesno - ne učestvuju u najvećoj prevari svih vremena.

U virtualnoj stvarnosti u kojoj stanuje naš kolektivni mentalno programirani um, svakoj se pojavi i događaju unaprijed poznaje ishod, demokracija je samo jeftina reklama, a slobodno tržište očajno loša šala. Normalan čovjek prosto ne može vjerovati do kojih granica je u svrhu podjarmljivanja stanovništva narasla industrija straha i terora. Situaciju je vjerodostojno opisao nedavno preminuli George Carlin - fenomenalni komičar: "Nemate izbor, ali imate vlasnike, zato je obrazovanje sranje koje se nikad neće promijeniti".

Svi smo žrtve svijeta koji nikad nije dobro funkcionirao, svi smo robovi reklama koji kupuju bez ikakvog razloga i stvarne potrebe. Upravo smo zaronili u najpresudniju avanturu od kako je Bog stvorio Adama i Evu. U njoj nema korišćenijeg i utjecajnijeg medija za konkretizaciju individualnih i kolektivnih kapaciteta od novca. Od negiranja nema nikakve vajde; bez ikakvog ali i ma, ne promijenimo li način na koji se stvara i distribuira novac, crno nam se piše... Kucnuo je posljednji čas; ne počnemo li se samoogledavati, izmišljati nove ideje i razumijevati, raditi na stvaranju drugačijih vrsta održivih sredstava za razmjenu i razvijati nove teorije o novcu, nikad se nećemo skinuti s droga na koje smo se navukli.

Koji bi bio najkraći put prema transformaciji politike i ekonomije, društva u cjelini i njegove kulture - to jest prema ostvarenju monetarne i građanske suverenosti?

Vrijeme je primarna vrijednost koju nam život nudi, a novac je perfektni instrument za otimačinu vremena namijenjenog ljudskom življenju i evoluiranju. Oteto vrijeme je sredstvo za dominiranje nad širom populacijom kroz koje se nameće prijeko potreban porast nerijetko sasvim besmislene i bespotrebne proizvodnje zasnovane na kamatonosnom dugu. Nedostatak vremena je razlog zbog kojeg i dalje nezadrživo suludo srljamo u propast.

Učenjem moći koja leži u prirodi novca, otvorit će nam se vrata prema gospodarenju vlastitim vremenom.

Izbor običnih ljudi, poduzeća i organizacija, ne mora počinjati i završavati samo na bankarskom novcu; na raspolaganju su i puno bolje opcije. Svi su slobodni prihvatiti kao sredstvo razmjene roba, dobara, usluga i proizvoda - te za razliku od svjesne ili nesvjesne destrukcije početi poslovati na inovativan način od osobne i opće koristi.

Novac Slobodnog Planeta je lako razumljiv, jednostavan i transparentni koncept alternativne valute u kojem neovisno o tome u kojem dijelu svijeta žive, ljudi od danas mogu kroz održivu i efikasnu zamjenu za nametnuto zakonsko platežno sredstvo.

Upućujemo vam prijateljsku pozivnicu, provjerite da li ovakva vrsta pristupa izgradnji povjerenja između grupacija i individualaca, ustanova i poduzeća - kroz svježe renoviranu platnu infrastrukturu integriranu u mrežu specifično dizajniranu u tu svrhu - za vas u ovom našem "ništa se ne može promijeniti" svakodnevnom životu ima smisla.

alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Uvod U Realno Gospodarstvo I Alternativnu Ekonomiju

Postod alternative » Ned Apr 22, 2012 05:20

Alternativna ekonomija je termin koji obilježava ekonomski model odvojen od konvencionalne ekonomske strukture što svojim najvećim dijelom također funkcionira neovisno o uvjetima koji vladaju u tradicionalnom gospodarskom okruženju. Alternativna ekonomija je ekonomski krug u čijem opticaju cirkuliraju kako njena vlastita valuta, tako i ostala sredstva namjenjena obavljanju trgovanja. Uz postizanje visokog nivoa samodostatnosti, alternativna ekonomija za cilj ima i stvaranje širokih mogućnosti zapošljavanja, te osiguranje materijalnog i duhovnog blagostanja svih sudionika sustava. Alternativna ekonomija se kao realno gospodarstvo temelji na načelu održivosti.

Većina običnih ljudi, a ima nas 7 milijardi, nažalost nije upoznata s činjenicom da se nedavni globalni bankrot virtualnog financijskog svijeta tek treba preseliti na ulice, u tvornice i u domove stvarnog svijeta. Iako se okolnosti za čovječanstvo sve više i brže mijenjaju u drastično negativnu perspektivu, krivaca za katastrofu ne samo što nema nego ih se nigdje niti ne pokušava tražiti. S obzirom na to da su Ljudi Svijeta u kratkom periodu izgubili gotovo sva prava što su ih činila ljudima, na pravu invaziju na čovječnost koja se između ostalog odvija divljanjem Velikog Brata i genetičkom modifikacijom flore i faune, mnoge pametne glave poučene ružnim iskustvima upozoravaju da uskoro slijedi ukrcaj na Auschwitz Express. I dok se s jedne strane dakle prekomjerno iskorištavanje resursa, prekomjerna proizvodnja, prekomjerna potrošnja i prekomjerno zaduživanje primiču spektakularnoj završnici, s druge strane je na stranicama Udruge Crom Alternativna Razmjena namijenjenima slobodnoj komunikaciji bez cenzure i bez granica, objavljen detaljni "", odnosno uvod u nekonvencionalne platne sustave i sustave razmjena. Revolucionarna evolucija koja je potrebna ljudskoj vrsti nije "revolucija" koja se nedavno dogodila nekim arapskim zemljama, i sigurno je neće zapaliti "nečija" aktivnost na Facebooku, Twitteru ili Google-u...
alternative
Korisnik
 
Postovi: 54
Pridružio se: Sub Avg 30, 2008 09:09
Lokacija: Pula

Fond za razvoj kao mala Agrobanka?

Postod agvozden » Čet Avg 16, 2012 10:52

Zašto plaćamo visoke kamate možemo videti iz slučaja Agrobanka a od pomoći može da bude i izveštaj Državnog revizora o poslovanju Fonda za razvoj, piše Danas.

Između ova dva slučaja odmah pada u oči jedna paradoksalna sličnost: revizorska kuća KPMG uzdržala se od davanja revizorskog mišljenja o poslovanju Agrobanke za 2011. godinu, a mada sa iznošenjem iznenađujućih podataka nije štedeo, državni revizor se uzdržao od davanja mišljenja o finansijskim izveštajima i poslovanju Fonda za razvoj za 2010. godinu.


Mada čitaocu iznenađujućih činjenica u njegovom gotovo 200 strana dugom izveštaju ne nedostaje, državni revizor je zaključio da nije pribavio „dovoljno odgovarajućih revizijskih dokaza koji obezbeđuju osnovu za revizorsko mišljenje“ pa „shodno tome ne izražavamo mišljenje o finansijskim izveštajima Fonda za razvoj Srbije za 2010. godinu“, a „za ostale aktivnosti, transakcije i informacije, koje su prikazane u navedenim finansijskim izveštajima, nismo pribavili dovoljno odgovarajućih revizijskih dokaza da izrazimo mišljenje da li su u skladu sa propisima u Republici Srbiji, datim ovlašćenjima i planiranom svrhom“.

Da Fond ne kontroliše namensku upotrebu sredstava koja dodeljuje po raznim osnovama, revizor navodi nekoliko puta, a navodeći niz slučajeva upućuje i na zaključak da krediti koje Fond daje nisu obezbeđeni ni na odgovarajući ni na način za koji sam Fond tvrdi da su obezbeđeni.

U svom izveštaju Državni revizor, na primer, navodi da je Fond objavio da su mu potraživanja koja podležu usaglašavanju (neusaglašeno 141,4 milijarde) najvećim delom pokrivena garancijama na imovinu ili menicama, iako je samo 18 ovih potraživanja obezbeđeno navedenim instrumentima.

„Za plasmane po 414 partija investicionih kredita u iznosu od 5.334.502.000 dinara po stanju na dan 31. 12. 2010. godine Fond nije imao važeću polisu osiguranja hipotekovane nepokretnosti i njenu vinkulaciju na Fond, niti je od korisnika kredita zahtevano izvršenje ove ugovorne obaveze, pod pretnjom raskida ugovora o kreditu i naplate celokupnog duga sa prispelim kamatama kao dospelim. Fond ne vodi ažurnu evidenciju o primljenim polisama osiguranja hipotekovanih nepokretnosti po partijama kredita čija isplata je obezbeđena ovim instrumentom“.

Državni revizor navodi desetine primera za odobravanje kredita klijentima kojima pozitivnu bonitetsku ocenu nije dala ni stručna služba samog Fonda, primere o nenamenskom korišćenju kredita i njihovoj neadekvatnoj obezbeđenosti, ali mi ćemo ovde citirati samo nekoliko.

Fond je, piše revizor, aprila 2010. godine odobrio kredit za trajna obrtna sredstva Galeb group doo Šabac u iznosu od 280 miliona dinara na rok od dve godine, sa grejs periodom koji traje do kraja 2010., godišnjom kamatom od 3,5 odsto u skladu sa Programom Vlade za podsticanje ravnomernog regionalnog razvoja, odnosno Programom za ulaganje u radno intenzivne grane prerađivačke industrije u nedovoljno razvijenim opštinama.

Galeb grupa je ova sredstva trebalo da upotrebi za proizvodnju metalnih konstrukcija u privrednom društvu „Zavarivač“ Vranje kao nosilac Konzorcijuma pravnih i fizičkih lica koji je kupio 63 odsto akcija te firme, pa je supotpisnik ugovora o korišćenju kredita i „Zavarivač“. Galeb grupa je već pri podnošenju zahteva za ovaj kredit, koji mora da služi podsticanju zapošljavanja, dostavila i Program iz koga se jasno vidi da je namerna da u vranjanskoj firmi otpusti 110 radnika što je suprotno samoj nameni kredita.

Iako je kredit obezbeđen sa po 10 blanko sopstvenih menica po ugovorima o jemstvu sa zavisnim društvima Galeb FSU i Galeb GTE iz Beograda i hipotekom prvog reda uspostavljenom na imovini „Zavarivača“ iz Vranja Fond ih nije aktivirao kad je tokom 2011. godine korisnik kredita zapao u docnju u ukupnom iznosu od 663.224 evra. Galeb group je zatražila da se ova obaveza reprogramira na šest meseci. Zašto? Tri meseca od početka korišćenja kredita, Agencija za privatizaciju je raskinula ugovor sa Konzorcijumom o kupovini „Zavarivača“, ta je firma prešla u vlasništvo Agencije za privatizaciju.

„U dopisu je navedeno da Galeb group neće vraćati kredit nego „Zavarivač“ jer su sredstva utrošena na njegovu revitalizaciju kao i da je ovog trenutka Zavarivač u vlasništvu Agencije za privatizaciju i kako ne obavlja svoju delatnost, nema mogućnost da vraća kredit“.

Ni malo manje interesantan je i primer kreditiranja firme W. E. G Technology doo iz Beograda. Ta je firma decembra 2007. dobila kredit od 80 miliona dinara u skladu s programom podsticanja razvoja najnerazvijenijih opština za izgradnju fabrike za proizvodnju LCD i TV aparata u Kovinu radi zapošljavanja 60 radnika. Kredit je dat na rok od pet godina uz kamatu od dva odsto. Mada je bio obavezan da to učini do septembra 2008. godine, korisnik nije opravdao namenu uzetih sredstava, nego je maja 2011. godine obavestio Fond da je novac umesto u Kovin uložio u fabriku u Železniku (Beograd) koji nikako ne spada u nerazvijenu opštinu. Fondu ni to ni činjenica da korisnik svoje dospele obaveze po kreditu nije izmirivao počevši od marta 2009. godine nije bio dovoljan razlog da sa njim raskine ugovor i naplati garanciju banke Inteza nego je Upravni odbor Fonda juna 2010. godine doneo odluku da istom korisniku odobri još jedan kredit od 280 miliona dinara za modernizaciju fabrike u Železniku.

„Prilikom odobravanja kredita ocena stanja prema pokazateljima za 2009. godinu je bila nezadovoljavajuća“, a instrument obezbeđenja ovog kredita je jemstvo povezanih lica među kojima je HUTP Balkan, koji je takođe korisnik kredita kod Fonda i svoje obaveze izmiruje otežano i usporeno, sa docnjama“, navodi državni revizor.

Fond za razvoj Republike Srbije prošlu je godinu okončao sa gubitkom od oko 3,8 milijardi dinara. Povodom svog Izveštaja o poslovanju Fonda za razvoj, državni revizor Radoslav Sretenović kaže za Danas da je podneo tri prijave za privredni prestup i jedan zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

Izvor: Danas
OTPOR DO POBEDE!!!
Korisnikov avatar
agvozden
Administrator
 
Postovi: 1387
Pridružio se: Pet Jul 21, 2006 07:08
Lokacija: Beograd, Srbija


Povratak na Finansije

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju

cron